BABICE, NAJSTARIJE ZANIMANJE

BABICE, NAJSTARIJE ZANIMANJE

Bonobo majmuni, koji su bliski rođaci šimpanze i na njih i vrlo liče, imaju jedan, za majmune pomalo neobičan običaj: ženkama tokom porođaja pomažu druge ženke “babice”.

One se okupe oko buduće majke, podržavaju je i štite sve dok ona konačno ne uzme novorođenče u naručje.

Naučnici do sada nisu imali mnogo prilike da istražuju kako izgleda porođaj bonobo majmuna – postojao je svega jedan rad o tome, objavljen pre nekoliko godina. Međutim, Elisa Demuru sa italijanskog Univerziteta u Pizi imala je priliku da opiše tri porođaja kod bonobo majmuna koji žive u zarobljeništvu, u parkovima za primate u Francusoj i Holandiji.

Kako je Demuru navela u radu koji je zajedno sa još dvojicom kolega ovih dana objavila u časopisu “Evolution and Human Behavior”, prisustvo na porođaju do sada je smatrano karakteristikom Homo sapiensa i objašnjavano je našom anatomskom specifičnošću.

Čak i šimpanze, najbliži rođaci bonobo majmuna u trenutku porođaja biraju da su u osami, skrivene od drugih. No, u slučaju ljudi, situacija je drugačija jer žene imaju značajno teži porođaj od ostalih primata. Uzrok tome je što ljudske bebe imaju veliki mozak i veliku glavu, a majke uzak porođajni kanal kako bi mogle, za razliku od ostalih primata, da hodaju uspravno. (Više o ovome čitajte u ranije objavljenom tekstu Nauke kroz priče “Rađanje čoveka – Evolucija u malom”: http://naukakrozprice.rs/radanje-coveka-evolucija-u-malom/). Zbog toga je ženama potrebna pomoć tokom porođaja i to su od davnina radile druge žene, babice.

No, u pomenutom radu objavljenom u “Evolution and Human Behavior” opisuju se tri porođaja bonobo majmuna i u sva tri slučaja ženka se nije izolovala kao što to radi većina sisara već su se oko nje okupile druge ženke. Ovi porođaji bili su društveni događaj – baš kao kod ljudi. Ženke su držale na odstojanju mužjake kao i ljude, terale muve od majmunice koja donosi na svet mladunče, njuškale je i pokušavale da pridrže mladunče dok izlazi iz porođajnog kanala.

Ženka je ipak mogla, smatraju istraživači, da na svet donese mladunce i sasvim sama jer uloga bonobo babica nije bila presudna za sam čin. Istraživači su zato postavili pitanje da li je prisustvo pomoći na porođaju (i kod ljudi) nastalo kao nešto obavezno, bez čega se porođaj ne može uspešno završiti, ili je možda pozadinski motiv zapravo “ženska društvenost” koja je karakteristična za ljude, ali i za matrijarhat bonobo majmuna.

Ovi istraživači su uvereni da je sposobnost ženskih jedinki (koje inače nisu povezane) da stvore čvrste veze i da sarađuju, bila evolutivni preduslov za nastanak babica.

M.Đ.

—–

FOTO: Depositphotos/SURZet