BALKANSKA KLIMA

BALKANSKA KLIMA

(FELJTON: Regionalna mapa klimatskog skepticizma 1/4)

Saobraćajnica koja spaja region Zapadnog Balkana – u bivšoj Jugoslaviji poznata kao autoput “Bratstvo i jedinstvo” – bila je prethodne nedelje, na mestu gde se uliva u Beograd, na kratko poplavljena, baš kao i dobar deo prestonice Srbije. Кako su zapazili domaći mediji, pa i čelnici grada, ekstremno obilne padavine koje su izazvale poplavu posledica su – klimatskih promena.

Naime, tokom industrijskog doba, u poslednjih 150 godina, čovek sagoreva ugalj i druga fosilna goriva, što omogućuje brojne udobnosti savremenog života, ali po svemu sudeći ima visoku cenu – rast emisije CO2 koji dovodi do podizanja srednje globalne temperature i ekstremnih vremenskih prilika.

“IPCC izveštaji jasno ukazuju, da će posledice klimatskih promena biti dramatične, posebno u slučaju takozvanog business as usuall scenarija, kao i da je ovaj region jedan od onih u kojim je signal klimatskih promena već jasno vidljiv”, kaže dr Vladmir Đurđević, klimatolog sa Fizičkog fakulteta u Beogradu, jedan od istraživača koji učestvuju u radu Međuvladinog panela o klimatskim promenama (IPCC).

“Posebno zabrinjava činjenica intenziviranja i povećane učestalosti ekstremnih vremenskih i klimatskih fenomena u budućnosti, kao i hazarda koji su sa njima povezani”, kaže Đurđević dodajući da postoje i drugi izveštaji koji su više fokusirani na regionalne promene i u kojima je ova činjenica još jasnija.

Uprkos ovim izazovima, na Zapadnom Balkanu ne vlada interesovanje za klimatske promene kakvo je u drugim delovima Evrope. Istovremeno, širom regiona pojavljuje se izvestan broj klimatskih skeptika, javnih ličnosti i pseduonaučnika koji otvoreno govore da su klimatske promene “izmišljotina”.

Кlimatski skepticizam, naravno, nije potekao sa Balkana – reč je o čitav vek starom globalnom fenomenu, za koji su povremeno zainteresovani i zagađivači. Prema istraživanju Njujork Tajmsa iz 2015. godine, naftne kompanije su finansirale aktivnosti skeptika iako su još od 1970. godine znale da sagorevanje nafte i gasa izaziva klimatske promene.

Na osnovu medijske analize u kojoj su, za potrebe ovog istraživanja, praćene objave tokom više godina u beogradskim dnevnim listovima “Danas”, “Кurir”, “Blic” i “Politika”, kao i one u nedeljnim novinama, ustanovljeno je da se o klimatskim promenama piše vrlo retko.

Dnevni listovi tokom jedne godine u proseku objave po 20 priloga različite dužine i fokusa, a posebno je zanimljivo da nešto veći prostor ovoj temi poklanjaju tabloidi od tradicionalne štampe. Broj priloga koji negiraju čovekov uticaj na globalno zagrevanje poslednjih godina čini samo oko 5 odsto ovih tekstova.

Na drugoj strani, značajan udeo – oko jedne trećine priloga koji se odnose na klimu – samo je indirektno povezan sa fenomenom klimatskih promena – reč je o izveštajima o poplavama, toplotnim talasima i drugim lokalnim nepogodama kao i proceni štete koju su naneli poljoprivredi i infrastrukturi, gde se navodi da su to negativni efekti klimatskih promena.

Čini se da će u tom smislu, medijska scena u Srbiji, a potom i u ostalim zemljama regiona, slediti matricu koja je viđena u Hrvatskoj – diskusija sa skepticima će zamreti kako budu rasli konkretni lokalni izazovi, posebno oni u poljoprivredi.

Prema podacima Svetske banke, godišnji troškovi zbog vremenskih neprilika samo u Srbiji iznose između 150 i 480 miliona evra, a situacija je slična i u drugim zemljama Zapadnog Balkana.

Sledećeg ponedeljka: Hrvatska – AКADEMICI OPŠTE PRAКSE


Autori nagrađenog istraživanja su Marija Đurić i Slobodan Bubnjević, urednici “Nauke kroz priče” i urednik “Odiseje”, Nikole Zdravković. Ilustracija: Vladimir Stankovski


Istraživanje je realizovano uz podršku AJSPI/BNP Paribas Foundation Climate Investigation Grant


Prvi prilog iz ovog istraživanja objavljen je 29. juna 2019. u kulturnom dodatku dnevnog lista “Politika“/ Opsežnu studiju o klimatskom skepticizmu koja je rezultat istog istraživanja donosi časopis “Odiseja” u broju od jula 2019. / “Nauka kroz priče” objavljuje seriju od četiri priče u feljtonu “Regionalna mapa klimatskog skepticizma