BEOGRADSКA ŠКOLA SKEPTICIZMA

BEOGRADSКA ŠКOLA SKEPTICIZMA

(FELJTON: Regionalna mapa klimatskog skepticizma 3/4)

Dok se u Hrvatskoj rasprave o klimatskim promenama okreću praktičnim temama, u Srbiji nije tako. „Prisutnost skepitka je konstantna već godinama“, kaže dr Vladmir Đurđević, klimatolog sa Fizičkog fakulteta u Beogradu, jedan od istraživača koji učestvuju u radu Međuvladinog panela o klimatskim promenama. Đurđević ukazuje i na “prikrivene skeptike” koji prihvataju da se sa klimom nešto dešava, ali ne i da su za to krivi ljudi.

Po svemu sudeći, u toj grupi je medijski najistaknutiji Nedeljko Todorović, čovek koga profesionalni položaj čini jedinstvenom figurom u regionu. Naime, on je meteorolog u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Srbije, ali je i jedan od autora publikacija pod nazivom “Beogradska škola meteorologije” koje afirmišu klimatski skepticizam.

„Mi se svi apsolutno slažemo u vezi klime“, kaže Todorović o svojim saradnicima, među kojima ima i fakultetskih profesora i istraživača. Njihovi stavovi, suprotstavljeni izveštajima velikih međunarodnih panela, u medijima se često prenose. Todorović tvrdi da ostatak njegove struke „ćuti“ ne zato što se ne slaže sa njim, već „kako se nekome ne bi zamerili“. „Sad ja sa ovim novim znanjem ne mogu da se vratim na ono staro znanje“, objašnjava Todorović, „prosto mi je nepojmljivo.“

Međutim, skeptični glasovi nisu jedini problem u medijskom izveštavanju. „Moj utisak je da većina i dalje doživljava klimatske promene kao još jednu priču kojom nas plaše, ili kao nešto što će se možda dogoditi u nekoj dalekoj budućnosti“, kaže dr Vladimir Đurđević, dodajući kako klimatske promene, pored uticaja na živi svet, mogu dovesti i do društvenih promena, od siromaštva do migracija.

Poplave koje su 2014. godine pogodile čitav Zapadni Balkan, u Srbiji su doslovno uništile pojedina naselja i odnele nemali broj ljudskih života. Procenjuje se da je samo u Srbiji ukupna šteta, kako direktna tako i indirektna, iznosila najmanje 1,6 milijardi evra.

Sa približavanjem Evropskoj uniji i obavezama preuzetim potpisivanjem Pariskog sporazuma, zemlje regiona se suočavaju ne samo sa posledicama, nego i sa pravnim obavezama da urede ovu oblast. Misija OEBS-a u Srbiji pripremila je pre dve godine Strategiju komunikacija za oblast klimatskih promena u kojoj se navode zaključci kakvi postoje u svim sličnim dokumentima regionalnih vlada.

“Osim sporadičnog izveštavanja o događajima, kao i izveštavanja u periodima ekstremnih vremenskih prilika, mediji ne pokazuju trajno i posvećeno interesovanje za ovu temu, niti jasno dovode u vezu ove nepogode i klimatske promene”, navodi se u ovom dokumentu, gde se kaže i da vlada “odsustvo kreativnijih i inovativnijih komunikacionih formata”.

Sledećeg ponedeljka: SEVERNA MAKEDONIJA, CRNA GORA I BOSNA I HERCEGOVINA


Autori nagrađenog istraživanja su Marija Đurić i Slobodan Bubnjević, urednici “Nauke kroz priče” i urednik “Odiseje”, Nikole Zdravković. Foto: Depositphoto/UrosZunic


Istraživanje je realizovano uz podršku AJSPI/BNP Paribas Foundation Climate Investigation Grant


Prvi prilog iz ovog istraživanja objavljen je 29. juna 2019. u kulturnom dodatku dnevnog lista “Politika“/ Opsežnu studiju o klimatskom skepticizmu koja je rezultat istog istraživanja donosi časopis “Odiseja” u broju od jula 2019. / “Nauka kroz priče” objavljuje seriju od četiri priče u feljtonu “Regionalna mapa klimatskog skepticizma