GODINA U KOJOJ ĆE NESTATI DIVLJE ŽIVOTINJE

GODINA U KOJOJ ĆE NESTATI DIVLJE ŽIVOTINJE

Autor: Biljana Stankov*

PRIČE IZ MEDIJSKE LABORATORIJE “Nauka kroz priče” predstavlja uzbudljivu seriju tekstova – 23 uzbudljive priče inspirisane naukom koje je pripremila nova generacija autora, polaznika “Medijske laboratorije“, škole naučnog novinarstva koja je realizovana na Institutu za fiziku. Pročitajte više!

Da li ste znali da je čovek smislio ime za godinu u kojoj će sa Zemlje nestati sve divlje životinje? Da, vi sada pretpostavljate da je to Nulta godina. A da li znate da je ona samo osam godina daleko?

Pre devet godina bila je 2010. i na Zemlji je tada bilo 52 odsto kičmenjaka manje nego 1970, po istraživanju koje je sproveo “World Wildlife Fund” (WWF). Istraživanje je ponovljeno dve godine kasnije kada je otkriveno da se broj popeo na 58 odsto. Možemo sami izračunati da, ako pratimo trend smanjenja broja divljih životinja od tri odsto svake godine, 2026. dolazimo do kompletnog istrebljenja svih vrsta. Kada iskoristimo matematiku da njome pogledamo 7 godina u budućnost, tamo ne vidimo nijednu divlju životinju. Broj je nula. Godina je Nulta.

Za sve zveri velike i male, za sve tigrove i lavove, za sve pande, žirafe i zebre, za sve ribe, delfine, orlove, albatrose, iguane, krokodile i zmije, matematika predviđa crnu budućnost. Ali nije kriva matematika, kriva je krava.

Otkud krava? Ljudi proizvode 5 puta više hrane za ishranu stoke u odnosu na svoju ishranu, prema izveštaju Ujedinjenih Nacija na Međunarodnom panelu o klimatskim promenama. Prema istom izvoru trećina kopnenih površina planete Zemlje se koristi za uzgajanje stoke, petina se koristi za sadnju i seču šuma dok na samo 7 odsto površina žive divlje životinje. Istraživači WWF i Zoološkog društva u Londonu smatraju da su upravo smanjenje divljih staništa zbog stalne potrebe za obradivim površinama, lov i zagađenje okoline doprineli rapidnom smanjenju broja kičmenjaka. Kako procenjuje UN, ljudi su 2016. godine ubili 74 biliona kopnenih životinja i izlovili 1 do 3 triliona morskih životinja, a da su pritom prolili 250 biliona tona otpadnih hemikalija.

Ali dosta je matematike.

Životinje su živa bića od kojih se sastoji tkanje ekosistema i naših života. Njihova brojnost je barometar onoga što radimo sopstvenom domu. Kičmenjaci nestaju dok se mi, ljudi, uzdižemo na vrhunac moći u svojoj i istoriji Zemlje. Nije važno ako ostane životinja u zoološkim vrtovima, nije važno niti ako uspemo da ih stvorimo ponovo u laboratorijama. Ovaj svet je njihov koliko i naš. Važno je da nešto preduzmemo.

Ne moramo postati vegeterijanci, ali možemo da jedemo meso malo manje. Da koristimo plastiku što manje. Da ne kupujemo šta nam nije neophodno. Da štedimo resurse. Pa ako i ne uspemo da poništimo šta smo učinili, bar da pokažemo generacijama koje dolaze da nam je ipak stalo. Da nismo mirno sedeli i pustili čitavu faunu naše planete da ode u nepovrat.

Smatrajte se upozorenim. Sada ne možete da kažete da niste znali. Nulta godina se bliži. Odbrojavanje je počelo.

—–

FOTO: Depositphotos/Lexaarts

*Autorka je polaznica Medijske laboratorije, škole naučnog novinarstva koju je “Nauka kroz priče” organizovala u jesen 2018. godine na Institutu za fiziku u Beogradu.  Pročitajte Priče iz medijske laboratorije!