KAKO MESEC POSTAJE KRVAV?

KAKO MESEC POSTAJE KRVAV?

(Aktuelno) U petak, 27. jula, u večernjim satima na nebu će satima biti vidljiv divan astronomski fenomen, i to ne samo pomoću instrumenata kao što su teleskopi i dvogledi, nego i golim okom. Naime, događa se jedno potpuno pomračenje Meseca koje će biti vidljivo zaista dugo i biti praćeno zgodnim rasporedom planeta na nebu. Ako, uz malo sreće, izbegnete oblake i uživate u fenomenu koji štampa već danima naziva “krvavi Mesec”, šta možete da očekujete?

Fotografija prikazuje situaciju na nebu iznad Beograda u petak, 27. jula u 22.22 minuta, a dobijena je u popularnom astronomskom programu Stelarijum (nezamenljivom za astronome amatere, ali i ponekog profesionalca). Očigledno je da su okolnosti na nebeskoj sferi pred poslednji vikend u julu uzbudljive za posmatrače.

U isto doba sa pomračenjem nad horizontom su jasno vidljive i planete – Jupiter na jugozapadu, Saturn na jugu, i dok se sa istoka podiže Mars (upravo u opoziciji i samo tri dana pre svog najbližeg položaja Zemlji od 2003. godine), nad njim će se postupno pomračivati Mesec, postajući sve crveniji kako veče odmiče, a planete klize po svodu.

U prelepoj igri svetlosti i senki, događa se pomračenje – planeta i njen satelit će se ove noći polako poravnati u okretanju oko Sunca. Zemljin satelit će se tada naći na suprotnoj strani od Sunca u odnosu na Zemlju, tako da će naša planeta potpuno zakloniti svetlost zvezde, a Mesec će se pomračiti. Ovo je nešto drugačija situacija od one kad nastupa pomračenje Sunca i kad se Mesec nađe u položaju tako da prekrije zvezdu.

Tokom potpunog pomračenja Meseca, on na nebu nije potpuno zaklonjen, nevidljiv, već ima crvenkastu boju. Zato i nosi medijima zanimljiv naziv “krvavi Mesec” što je pojam koji zapravo označava potpuno pomračenje. Zemlja, naime, nije idealan zaklon od Sunčevog svetla, pošto ima atmosferu kroz koju svetlost može da prođe i osvetli Mesec tokom samog pomračenja. Put svetlosti kroz gusti sloj Zemljine atmosfere dovodi do toga da se čini kako je satelit pocrveneo.

Fenomen koji dovodi do toga da Mesec bude crven tokom pomračenja u pozadini je razloga zašto je nebo plave boje, a Sunce na nebu izgleda žuto. Naime, bela svetlost koja dolazi sa Sunca “sadrži” više boja jer obuhvata širi spektar elektromagnetnog zračenja. Pri prolazu kroz atmosferu, ona se rasejava na česticama u vazduhu, a fizičari ovu vrstu elastičnog rasejanja nazivaju Rejlijevim.

Kod ovog rasejanja ugao pod kojim se elektromagnetni talasi rasejavaju jako zavisi od njegove talasne dužine. Zato se u najvećoj meri rasejava svetlost plave boje, odnosno najmanje talasne dužine u Sunčevom spektru, što dovodi do toga da je nebo plavo.

Sa druge strane, kad pri izlasku ili zalasku Sunca svetlost mora duže da putuje kroz deblji sloj atmosfere, manje talasne dužine su rasejane, pa se vidi svetlost koja je bliža crvenom delu spektra i nebo postaje tamnožuto, crveno, krvavo. Iz istog razloga pomračeni Mesec postaje crven.

“Sunce će se pretvoriti u tamu i mesec u krv pre nego što dođe veliki i strašni dan Gospodnji”, kaže Knjiga proroka Joila (2,31), jedne od najkraćih starozavetnih knjiga koju je napisao opskurni prorok Joil, kako se navodi, sin Fatuilov. Ova figura, međutim, bila je povod da razni propovednici poslednjih decenija u pomračenju Meseca vide nagoveštaj apokalipse. Takvo sujeverno tumačenje posebno je besmisleno kad se ima u vidu da “krvavi Mesec” nastaje iz istog onog razloga zbog koga je Sunce crveno pri izlasku i zalasku.

Prema podacima astronomskog društva „Ruđer Bošković“, u petak, 27. jula, mesec će čim izađe biti delimično pomračen. Mesec iza horizonta izlazi u 20.01, kada je nebo još svetlo, a i nije ga lako videti sasvim nisko na horizontu. Kako vreme prolazi, sumrak pada, a mesec se podiže i postaje vidljiviji. No, prvi kontakt sa Zemljinom senkom događa se već u 20.24. tako da će za prve posmatrače već biti pomračen, a takav će ostati tokom većeg dela noći.

Potpuno pomračenje će se u našem delu sveta videti zaista dugo, a portal Space navodi da je reč o najdužem pomračenju u ovom veku. Potpuno pomračenje, kada Zemljina senka sasvim prekiva Mesečev lik, počinje u 21.30 i traje do 23.13 (maksimum pomračenja je u 22.22), što je izvanredno dugo vreme i prava prilika za uživanje u lepom prizoru.

Faze delimičnog pomračenja koje slede, pritom, same po sebi su najlepši dokaz da Zemlja, čija se senka ocrtava na mesecu, nije ravna, pa ako imate u blizini kakvog ravnozemljaša, predložite mu da ove noći pogleda ka nebu. Čarolija nebeskog svoda ume da bude čudesno ubedljiva.

S.B.

—–

Foto: Stellarium (Location: Belgrade, Serbia; Time: 27.07.2018, 22.22.00)