ULOGA MENSTRUACIJE

ULOGA MENSTRUACIJE

Autor: Nikolina Momić*

PRIČE IZ MEDIJSKE LABORATORIJE “Nauka kroz priče” predstavlja uzbudljivu seriju tekstova – 23 uzbudljive priče inspirisane naukom koje je pripremila nova generacija autora, polaznika “Medijske laboratorije“, škole naučnog novinarstva koja je realizovana na Institutu za fiziku. Pročitajte više!

Evolucija je ženama u nasleđe ostavila menstrualni ciklus. To su ciklične mjesečne promjene uzrokovane estrogenom i progesteronom. Njihova primarna funkcija je da pripreme ženski polni sistem za oplođenje. Ukoliko se trudnoća ne desi, dolazi do ljuštenja endometrijuma, odnosno menstrualnog krvarenja.

Tokom naše istorije, fiziologija i uloga menstruacije bile su nepoznanica, na neki način i misterija koja se često posmatrala negativno. Aristotel je objašnjavao menstruaciju kao spoljašnji znak ženske inferiornosti. Sve do 19. vijeka, a u nekim društvima i dalje, opstalo je mišljenje da su žene intelektualno inferiorne. Tako je 1874. godine, poznati britanski psihijatar Henri Modžli napisao da su žene intelektualno hendikepirane, s obzirom na to da su najmanje jednu sedmicu mjesečno bolesne i nesposobne za naporan rad.

Iako se danas, u odnosu na prošlost, uviđa razlika u položaju žena, postoje zajednice u kojima žene i dalje trpe osude okoline u toku menstruacije. U plemenu Beng (Obala Slonovače), ženama nije dozvoljeno da idu u šumu, rade poslove na polju, niti da kuvaju za muškarce. U nekim dijelovima Turske, zabranjeni su vjerski obredi, kao i pravljenje hljeba.

Ova pojava nije raširena u životinjskom svijetu. Dešava se kod pojedinih primata, nekih vrsta ljiljaka i rovčica. Osim kod ljudi, menstruacija je uočena kod šimpanzi, gibona, gorila, orangutana i rezus majmuna. Kod ostalih, endometrijum se ne ljušti, već dolazi do remodelovanja i apsorpcije tkiva. Diskusija o evoluciji i adaptivnom značaju menstruacije, ako ga ima, se još uvijek vodi. U poslednjih 25 godina predloženo je nekoliko hipoteza koje su pokušale da objasne zašto se menstruacija dešava i opstaje kod pojedinih vrsta.

Po hipotezi Margi Profet, iz 1993. godine, menstruacija je evoluirala kao mehanizam zaštite uterusa od patogenih mikroorganizama koji dolaze u sjemenoj tečnosti. Ova hipoteza je naišla na nekoliko problema, među kojima je i vrijeme menstruacije, koja se može desiti i nekoliko sedmica nakon kopulacije. Beverli Štrasman je predložio hipotezu energetske efikasnosti, po kojoj se menstrualno krvarenje dešava zato što je lakše da se nakon ljuštenja stvori novi sloj tkiva, nego da se endometrium održava u aktivnom stanju koje je potrebno za implantaciju embriona.

Ono što je zajedničko za sve vrste kod kojih je uočeno menstrualno krvarenje je proces spontane decidualizacije – promjena koje omogućavaju funkcionalnu konekciju između majčinog i fetalnog tkiva. Tokom tog procesa, dolazi do ciklične diferencijacije endometrijuma u odgovoru na majčine hormone. Kod većine placentalnih sisara, do decidualizacije dolazi tek nakon oplođenja. To znači da je došlo do evolucije mehanizama koji su zamijenili fetalnu stimulaciju progesteronskom. Stoga se smatra da je spontana decidualizacija, pa i menstruacija, posledica konflikta između majke i fetusa.

Kolin Fin je objasnio da je ovakav način posledica toga što se blastociste usađuju sve dublje u tkivo materice. Kod konja, krava i svinja, fetusi se implantiraju u samu površinu materice. Kod pasa i mačaka je to nešto dublje, dok se fetusi ljudi i većine primata usađuju duboko u majčino tkivo u potrazi za nutrijentima. Da bi se majčino tijelo odbranilo, formirao se deblji i slojevit omotač koji je spreman nekoliko dana da prihvati embrion. Gijs Teklenburg je predložio hipotezu selekcije embriona formiranjem debljeg tkiva, što bi značilo da samo snažniji embrioni mogu prevazići barijeru i implantirati se. Ovo može biti način na koji majke regulišu raspodjelu energije i eleminišu ulaganje u nedovoljno razvijen fetus.

—–

FOTO: Depositphotos

*Autorka je polaznica Medijske laboratorije, škole naučnog novinarstva koju je “Nauka kroz priče” organizovala u jesen 2018. godine na Institutu za fiziku u Beogradu.  Pročitajte Priče iz medijske laboratorije!