KRCATA VELIKA SALA SKC NA TRIBINI “KOLIKO NE ZNAMO”

KRCATA VELIKA SALA SKC NA TRIBINI “KOLIKO NE ZNAMO”

(FOTO/VIDEO) Mada nismo pokušavali da objasnimo nova naučna dostignuća ili fenomene, već sasvim suprotno – da pokažemo jedno drugačije lice nauke koja nije svemoguća i sveznajuća i koju muče i kopkaju brojna otvorena pitanja – više stotina posetilaca gotovo tri sata pažljivo je slušalo izlaganje učesnika. Pod naslovom “Koliko ne znamo” tribina Instituta za fiziku u okviru inicijative “Nauka kroz priče” održana je u Velikoj sali Studentskog kulturnog centra u Beogradu, u četvrtak, 28. novembra. Tribinu je moderirao Slobodan Bubnjević, urednik “Nauke kroz priče”.

Jedan od četvoro učesnika, dr Antun Balaž, rukovodilac Centra za izučavanje kompleksnih sistema Instituta za fiziku u Beogradu na početku tribine je govorio o stvarima za koje “znamo da ne možemo da ih znamo” posebno se osvrnuvši na takozvani Hajzenbergov princip. U nastavku je govorio o brojnim pitanjima na koja fizika nije još uvek odgovorila, i objasnio kako istraživači biraju kojim od njih će se baviti.

Dr Milana Stojanovića iz Astronomske opservatorije u Beogradu najviše interesuje da li će istraživači uspeti da pronađu nekakav oblik života van Zemlje. Osim toga, govorio je i o saznanjima do kojih su istraživači u oblasti astrofizike došli u skorije vreme i među njima izdvojio detekciju gravitacionih talasa koja je nagrađena Nobelovom nagradom 2017. godine.

Evolucioni biolog. dr Aleksej Tarasjev sa Instituta za biološka istraživanja “Siniša Stanković” govorio je da je jedno od najvažnijih pitanja na koje još uvek nije odgovoreno – pitanje nastanka života. Objasnio je da postoji čitav niz mogućih scenarija, ali da se ni za jedan ne može do kraja sa sigurnošću potvrditi da je tačan. Mada se dr Tarasjev osvrnuo na mnoštvo problema na koje biologija nije pronašla odgovor, naglasio je da postoji i ono što biologija ne dovodi u sumnju.

Dr Miljana Milojević sa Filozofskog fakulteta u Beogradu osvrnula se na pojedine epizode iz istorije traganja za veštačkim životom i inteligencijom i podsetila na ne tako novo filozofsko pitanje “Kada za mašinu možemo da kažemo da misli?”. Ona je na kraju istakla da relativnost znanja, kao i činjenica da mnogo toga ne znamo ne treba da nas obeshrabri i da saznanje treba pragmatički odrediti, dodajući da ljudi, kao biološka bića, saznaju ono što im koristi kao vrsti.

Ako želite da budete na vreme obavešteni o narednim tribinama i drugim događajima u okviru inicjiative “Nauka kroz priče”, prijavite se za NKP poštu. Više o prethodnim tribinama možete saznati na stranici programa tribina “Nauke kroz priče”.

GALERIJA

Fotografije: Bojan Džodan / IPB

VIDEO SNIMAK

Video: Two Tech Solutions