MISTERIOZNI VEK IDEJA
Pre 2500 godina nastupio je period iznenadne inkubacije ideja širom cele planete kakav se retko događa u istoriji ljudske civilizacije
Pre 2500 godina nastupio je period iznenadne inkubacije ideja širom cele planete kakav se retko događa u istoriji ljudske civilizacije
(Na licu mesta: Zagreb, Hrvatska) Na dnu popularnog Cvjetnog trga u Zagrebu, u ulici koja nosi ime po hrvatskom pesniku Petru Preradoviću, na proširenju kod ugla sa Masarikovom ulicom – odakle počinje Ulica Nikole Tesle – nalazi se jedna od najneobičnijih skulptura posvećenih slavnom geniju iz Like
Ako ste bar jednom gledali neki od onih opskurnih dokumentaraca o drevnim vanzemaljcima, verovatno ste bili u prililici da – uz druga pretenciozna (i jednako neuverljiva) otkrovenja – upoznate i Antikitera mehanizam
Subota, 28. decembar 1895. godine. U pariskom kafeu Grand, na bulevaru Des Capucines, predstavljen je prvi kinematograf
Na današnji dan, pre 72 godine, bačena je prva atomska bomba upotrebljena u ratu. U specijalnom saopštenju od 6. avgusta 1945, Bela kuća je obavestila javnost da je „najveća bomba koja je ikad korišćena u istoriji ratovanja“ tog jutra bačena na „Hirošimu, značajnu japansku vojnu bazu“.
Da li ste znali da ove upadljive ptice, nalik tropskim, žive i u Srbiji, pa čak i Beogradu? Ime joj je pčelarica, a mediji je s vremena na vreme proglašavaju za neku neobičnu, invazivnu vrstu koja povremeno uništava čitave košnice
Broj stanovnika planete približava se osmoj milijardi. Ovaj zastrašujuće veliki broj otvara pitanje da li će biti dovoljno resursa, u hrani i energiji, da ljudska civilizacija opstane
(Povodom Međunarodnog dana esperanta) “Ja sam odgajan kao idealista. Mislio sam da su svi ljudi braća, ali sam napolju, na ulicama, na svakom koraku osećao da nema ljudi, već samo Rusa, Poljaka, Nemaca, Jevreja. Ovo je uvek mučilo moj dečji um”,
(Povodom pet godina stranice “Nauka kroz priče”) Dvorskog astronoma Johana Keplera (1571–1630) u proleće 1610. godine u Pragu zaustavlja sekretar cara Rudolfa II sa raširenom šakom da bi mu javio kratku vest iz Padove o tome da je Galileo pomoću perspicilluma sa dva sočiva, to jest teleskopa, otkrio “četiri nove planete”
(Osvrt*) Čini se da su ovih dana teorije zavere zavladale svetom. Da li se sa širenjem ovog virusa konačno završila era razuma
(50 godina sletanja na Mesec) Možda niste znali, Mesec ima miris. Dvanaest astronauta koji su u okviru šest Apolo misija, od 1969. do 1972. godine, sleteli i poleteli sa Zemljinog satelita prijavilo je da su osetili kako mesečeva prašina intenzivno miriše
Fotografija prikazuje detalj čuvenog Cetinjskog oktoiha, najstarije inkunabule na srpskoslovenskom jeziku, koja se može pogledati i u Digitalnoj Narodnoj biblioteci Srbije. Ova slavna knjiga nastala je na Cetinju još 1494. godine
(U fokusu) Fotografija prikazuje daleki univerzum – jato galaksija SMACS 0723 kako je izgledalo pre 4,6 milijardi godina
(Povodom 10. jula, Dana nauke*) „Ako je ikada postojao izumitelj koji zadovoljava romantične zahteve iz romana Žila Verna, onda je to bio Nikola Tesla
(Aktuelno) Fotografija pred vama snimljena je sa Međunarodne svemirske stanice u okviru Misije Minerva
Rašireno je uverenje da je u ranijoj istoriji čoveka bilo ubičajeno da jedan muškarac bude sa više žena. No, kroz čovekovu evoluciju i rastući mozak, postalo je sve zahtevnije odgajati potomstvo koje je tražilo mnogo pažnje, zaštite i hrane.
(Jubilej otkrića Higsovog bozona*) Bili su to uzbudljivi letnji dani u Evropskoj organizaciji za nuklearnu energiju koja je kod nas, a i u celom svetu, daleko poznatija po akronimu CERN
(Alternativna istorija*) Sredinom 1665. godine Univerzitet u Kembridžu je zatvoren zbog epidemije kuge. Ova istorijska zaraza harala je Londonom i njegovom okolinom godinu i po dana i odnela više od sedamdeset hiljada žrtava
Da li ste primetili kako u srpskom jeziku ne postoji reč za perpetuum mobile? Ili pak postoji?
(Istorija utorkom) Biće da je vizantijski car Iraklije (575-641) za Srbe učinio više od svih drugih stranih vladara od dolaska na Balkan u 7. veku do danas, budući da je ovom slovenskom plemenu dodelio status federatija i dozvolio mu da se nastani na teritoriji carstva
(Uz letnju dugodnevicu) Detalj sa kultne slike jednog od očeva francuskog impresionizma, Kloda Monea (1840 –1926), prikazuje sunce kako se rađa u atmosferi ispunjenoj kišnim oblacima, dimom i parom koja se podiže nad lukom u Avru, u Normandiji.
Posmatrajući mesoždere afričke savane, može se lako primetiti da ih ima u različitim veličinama i oblicima. Na primer, mungosi
U visokim travama i šumama tokom letnjih noći juna i jula, u staništima kao što su neosvetljeni delovi Avale ili beogradski Košutnjak, putnik se može naći u neobičnoj, nalik magičnoj atmosferi – stotine svetala svitaca trepere među travom i žbunjem.
(Vreme zabluda*) Povremeno se u kakvom razgovoru neko seti legende o malom holandskom dečaku koji je zaustavio Severno more u želji da potkrepi tezu kako i najslabiji mogu da odole pritisku velikih sila. Prema toj legendi, dečak Hans Brinker iz holandskog grada Harlema
Mnoge priče, crtani filmovi, basne i bajke nastali širom sveta, govore o rodama koje donose bebe njihovim roditeljima. Da li ste se nekad zapitali otkud to, i zašto baš rode, a ne neke druge životinje?
„U istoriji civilizacija, kao u istoriji pojedinaca, detinjstvo je odlučujuće“, piše slavni francuski istoričar Žak Le Gof (1924-2014), jedan od najboljih poznavalaca srednjeg veka
Možda ćete se iznenaditi, ali prema podacima Ujedinjenih nacija, danas čak 2,9 milijardi ljudi, a to je ugrubo dvoje od svakih pet stanovnika planete, nema pristup internetu. Zapanjujuće, zar ne?
Ilustracija je deo upečatljive serije poljskog umetnika Jakuba Rozalskog koji slika robote i futurističke ratne mašine tako što ih smešta u pastoralni predeo poljskog sela sa početka 20. veka. Istorija robota
(Izvan fokusa) Među domaćim elitama sve popularnija priča o modularnim nuklearnim reaktorima kao deux ex machina rešenju za energetsku budućnost Srbije zvuči zgodno i moderno, ali ima jednu neugodnu manu – još uvek je praktično niko ne koristi
Julije Cezar. Potomak drevne porodice Julija, bivši rimski konzul, pontifeks maksimus, političar i vojskovođa, omiljeni vojskovođa, imperator kome Senat iz godine u godinu prepušta sve više moći i diktator Rima. Ono što Cezara čini jedinstvenim
Čudovišne epidemije u istoriji, smrtonosno širenje buboničke kuge, tifusa, kolere, malarije i tuberkoloze, naučile su ljude da izbegavaju glodare, da isušuju močvare i uništavaju insekte, da grade kanalizaciju i peru ulice
On se, međutim, ne odaziva. Dok stojite na obali i u more prosipate čašu vode, mogli biste pokušati da ga prizovete i zapitate se – da li je moguće predomisliti se i ponovo zahvatiti istu onu, iz čaše u more prosutu vodu?
(U fokusu) Desilo se nešto zaista uzbudljivo. U sredu, 12. maja, na konferenciji za novinare koja je privukla veliku pažnju, astronomi su predstavili novu fotografiju crne rupe i to ne bilo koje, nego baš one koja se nalazi u središtu naše galaksije Mlečni put
Za nekoliko hiljada dinara preko interneta se može nabaviti „ekosfera“ – zapečaćena staklena kugla u kojoj u savršenom balansu žive mikroorganizmi, biljke i životinje, naizgled bez spoljnog uticaja
Nakon tribina, časopisa i vrtova, “Nauka kroz priče” sada predstavlja nešto novo, nešto što bi vam se možda moglo jako dopasti – novu naučnopopularnu TV seriju
Ulje na ravnom platnu dimenzija 79 x 100 cm koje je u 17. veku naslikao barokni italijanski umetnik Bernardo Stroci (1581–1644) prikazuje scenu u biblioteci u Aleksandriji iz 3. veka pre nove ere
Bez savremenih mašina, jedno prosečno, gotovo siromašno domaćinstvo u Srbiji moralo bi da angažuje bar 50 robova kako bi održalo privid života koji danas vodi
(U fokusu) Uskršnji datum je, kao i svaki drugi datum, astronomski problem
(Reprint*) Pogledajte u gorke plodove pohlepe. U simpatičnom avanturističkom romanu “Blago Sijera Madre” iz 1927. misterioznog nemačkog autora B. Travena, tri Amerikanca kreću u avanturu kako bi se u Meksiku domogli zlata i naravno, obogatili se
Da li znate zašto zemlja posle kiše ima onaj poznati, karakterističan miris?
Nekada davno, u udaljenoj galaksiji, dogodila se – katastrofa. Jedna zvezda toliko se približila supermasivnoj crnoj rupi, da je ovaj gigantski svemirski akcelerator
U jesen 1665. godine, na maloposedničkom imanju u zaseoku Vulstorp Mejnor, zrele jabuke padaju na vlažnu zemlju. Njihov pad, ubrzano kretanje pod uticajem sile zemljine teže, posmatra Isak Njutn
(Povodom godišnjice*) „Poehali!“, uzviknuo je Gagarin, što je značilo – Idemo!
(Povodom godišnjice) Punih 110 godina od najpoznatije pomorske nesreće svih vremena, olupina Titanika još leži u vodenom ambisu dubokom 3784 metara. Međutim, u bližoj budućnosti, za tridesetak godina,
(Zapleti petkom*) „Učitelj traži učenika. Mora imati iskrenu želju da spase svet. Obratiti se lično“.
Ko je napisao „Hamleta”? Zamislite da, u potrazi za odgovorom na licu mesta, a pre ulaska u vremensku mašinu, sa sobom ponesete englesko izdanje “Hamleta”
Godina 1512. Širom Evrope već četiri godine vodi se sveopšti rat između rimskog pape i Mletačke republike
Zašto pomeramo sat? Uprkos višegodišnjoj diskusiji o tome, poslednjeg vikenda u martu, ponovo će se satovi pomeriti unapred. Glavni razlog da zadržimo ukazno vreme nije se promenio
Deo čudesno žive, prekrasne freske sa nalazišta Akrotiti na egejskom ostrvu Tera (danas Santorini), na fotografiji, prikazuje dva dečaka boksera koji očigledno pripadaju jednoj razvijenoj kulturi i sudeći po nakitu, različitim društvenim slojevima
(Reprint*) Pre jednog ili dva veka ljudi su spavali dvokratno. Uveče bi se preobukli, stavili kapicu na glavu i ugasili sveću. Odspavali bi nekoliko sati, a onda bi usred noći ustali, upalili sveću i naredna dva do tri sata bavili su se nekim mirnijim aktivnostima.
(U fokusu) Uporedo sa tragičnim ukrajinskim ratom i poslednjim repovima Kovid krize, nad Evropu se sada nadvio i talas saharskog peska. Satelitska osmatranja atmosfere iznad našeg kontinenta beleže pravu peščanu oluju na nebu
Žanrovska slika italijanskog umetnika Kristijana Bantija prikazuje drugo od dva suđenja pred rimskom inkvizicijom na koje je izveden nekadašnji najopasniji neprijatelj dogmatskog razmišljanja, Galileo Galilej (1564–1642)
(Paradoksi) Da li ćete u odsutnom trenutku povući polugu i ubiti jednu osobu ili nećete ništa preduzeti i tako pustiti da tramvaj ubije pet ljudi?
(Izvan fokusa) Možda niste znali, ali popularna maksima “Mens sana in corpore sano” nije latinski citat iz doba Starog Rima, već relativno moderan slogan
Egipat u doba kralja Ptolomeja V. Proleće 196. godine p.n.e. Na velikom komadu magmatske stene od granodiorita radnici klešu proglas koji potpisuju tri faraonova vrhovna sveštenika. Tekst veliča faraona
Možda će vas iznenaditi, ali vatra ne samo da predstavlja jednu od najkorisnijih drevnih tehnologija, nego je verovatno odigrala i presudnu ulogu u hominizaciji, odnosno biološkom razvoju čoveka. Kontrolisana upotreba vatre je, naime, starija od vrste Homo sapiens
(U fokusu) Na marginama dramatične situacije u Ukrajini povremeno se poteže i pitanje verovatnoće nuklearnog rata, a mediji analiziraju kolika je opasnost od potencijalne nuklearne eskalacije
(Reprint*) Možda ćete se iznenaditi, ali osobeni znak srpske ćirilice ћ – slovo naše azbuke koje ni u jednom drugom pismu na svetu nema istu ulogu – globalno je poznat i kao nešto sasvim drugo
(Istorija utorkom*) Pogledajte ovu istorijsku fotografiju. Naizgled, to je sasvim običan prizor hipnotisane mase koja dizanjem desne ruke u kultni nacistički pozdrav iskazuje poštovanje Adolfu Hitleru
Koliko je navodno, uoči velikog potopa, jedinki od svake vrste životinja Mojsije poveo sa sobom na Arku? Razmislite dobro
Ubrzo pošto je podignuta Botanička bašta Jevremovac u Beogradu, za nju je 1892. godine, od fabrike Mozentin iz Drezdena kupljena je i podignuta veličanstvena
Fotografija prikazuje novootkrivenu vrstu koja je prošlog leta prvi put primećena i ispitana. U čast zemlje u kojoj je nađena, dobila je ime – Dina serbica.
(Reprint*) Evo zanimljivog pitanja, koje danas predstavlja samo jednu pomalo intrigantnu i svakako, poučnu priču, ali je u ranoj fazi Hladnog rata to bilo prvorazredno političko pitanje – da li je Albert Ajnštajn komunista?
(Izvan fokusa) Nešto. Nešto neobično dogodilo se pre 4000 godina u udaljenim područjima naše galaksije. Sablasni radio signal koji je emitovan u tom događaju putovao je kroz kosmičko bespuće, dok su se na Zemlji smenjivale neke sasvim druge, lokalne istorijske prilike
Ko su oni? Nobelovac i jedan od najvećih fizičara 20. veka, Eugen Vigner; matematičar, fizičar i pionir razvoja kompjutera, Džon fon Nojman; fizičar i tvorac hidrogenske bombe, Edvard Teler
(U FOKUSU) Ako bi danas astronomi NASA-e otkrili da se Zemlji približava ogromni asteroid prečnika 10 kilometara i da će nas definitivno pogoditi i uništiti planetu i čovečanstvo, da li bi postojeće znanje i tehnologija uspeli da nas, nekako, odbrane?
(Reprint*) Da li je tehnologija odlika samo našeg vremena? U uslovima velike globalne krize, za ljude našeg doba sasvim je uobičajeno da čekamo na novu tehnologiju da se – kao deus ex machina – pojavi i reši nevolju u kojoj smo se zatekli
(Iz istorije) Nad Beogradom se danas izdiže 82 metra visok Hram Svetog Save, jedan od najvećih pravoslavnih hramova na svetu, prepoznatljiv simbol prestonice Srbije
(Izvan fokusa) “Kompjuteri do kraja veka neće težiti više od 1,5 tona”, najavio je časopis “Popular Mechanics” 1949. godine, dok je Ken Oslon, predsednik kompanije DEC, godine 1977. prognozirao: “Nema nikakvih razloga da iko poželi kompjuter u svojoj kući”
Crtež nepoznatog autora, načinjen na papiru, prikazuje dečački lik francuskog matematičara Evarista Galoa koji je poginuo u dvoboju kad je imao samo 21 godinu
Fotografija prikazuje bronzani disk na pločniku u Varšavi koji predstavlja planetu Saturn. Planeta je deo instalacije sa nebeskim telima ispred spomenika poljskom astronomu Nikoli Koperniku (1473 – 1543)
Najduža godina u istoriji trajala je 445 dana. To je bilo 46. godine pre nove ere. Tada je rimski imperator Julije Cezar pozvao iz Aleksandrije astronoma Sosigenija da unese ispravke u rimski kalendar.
„Pakleni oganj je grozan, ogroman i štaviše on je razborit“, piše francuski istoričar Žan Delimo u knjizi Greh i strah, koja se bavi stvaranjem osećaja krivice na Zapadu od XIV do XVIII veka
Godina ostavlja trag na nebu. Ako svakog od 365 dana u toku jedne godine, sa istog mesta, u istom trenutku (na primer, tačno u 12.12), fotografišete isti kadar na nebu, dobićete liniju koja prati oblik sa fotografije.
(Istorija utorkom) „Svi su sa određenog poseda bili dužni da koriste vlastelinovu vodenicu, a da mu plaćaju količinom izmlevenog brašna, najčešće šesnaestinom
(Reprint*) Šta se dešava sa drvećem kada temperature postanu vrlo niske?
(Paradoksi) Evo jedne čuvene, ali lepe logičke igre koja razmatra ni manje ni više nego pitanje – ima li Boga? Poznata kao ontološki argument, ova teološka etida iz srednjeg veka
(Reprint*) Sneg je ponovo nad gradom. U normalnim okolnostima, kad svet nije okovan zarazom, ili vas ne muče kakve druge brige, to je prilika za malo radosti
Fragmenti ilustracije koji prikazuju kultnu scenu iz gusarskih priča – karipske pirate kako pronalaze zakopano blago na napuštenom otoku – delo su slavnog američkog ilustratora Hauarda Pajla (1853-1911)
(Liste koje pričaju priče) U vreme kada je pre oko 500 godina živeo renesansni umetnik Leonardo da Vinči, papir je bio prilično skup. Zato je, koristeći svoje beležnice, svaki milimetar listova među svim tim crtežima ispunio najrazličitijim beleškama
Neobični objekat na fotografiji u kom su se smestila dva dečaka je komad gvožđa koji su nekada davno američki domoroci iz doline Vilamet u Oregonu smatrali svetim i zvali ga “Tomonowos” – posetilac s neba.
Kako bi objasnio neke krajnje neočekivane eksperimentalne rezultate, Ervin Šredinger (1887–1961), jedan od tvoraca kvantne mehanike
Možda ćete se iznenaditi, ali iako deluje da je laskanje nešto lažno ili nemoralno, istraživanja pokazuju sa ljudima u principu dopadaju oni koji im laskaju.
(Izvan fokusa*) Najstarija od svih ljudskih priča počinje greškom. I, naravno, počinje u Africi. Ovde, u prapostojbini ljudske vrste, vidimo kako se pleme australopitekusa kreće savanom – pogrbljeni promiču kroz visoku travu
(Reprint*) Cvet koji se nosi na reveru ovih dana i koji predstavlja amblem Dana primirja zove se Natalijina ramonda
Takozvana dilema kauzalnosti – da je starija kokoška ili jaje – zasniva se na tome da ne možemo biti sigurni šta je uzrok, a šta posledica. Potrebno je da postoji kokoška da bi snela jaje, ali to znači da je već postojalo jaje iz kog se ta kokoška izlegla.
(Vreme zabluda*) U kišnim prolećnim mesecima, pre ili kasnije, može se desiti da se napolju zateknete bez kišobrana. Kako biste što manje pokisli, hoćete li trčati do stana, automobila ili autobusa?
“STRAVA I UŽAS Ako ovo vidite negde u stanu imaćete VELIKI PROBLEM!” “Evo zašto NIKAKO ne smete da ubijete SMRDIBUBU! INVAZIJA SMRDIBUBA!” “Srbiji ponovo preti pederus, ALI I BUBE ‘KLINTONKE’!”
(U fokusu) Na fotografiji je prikazana takozvana “klimatska štrafta”, trend koji se pojavio ovog leta i koji se, uz klimatski samit u Glazgovu, i dalje širi planetom
Fotografija prikazuje obalu nedaleko od koje se – na morskom grebenu poznatom kao Sedam kamenova – dogodila katastrofa koja je ušla u istoriju borbe za zaštitu životne sredine
Zamislite sledeći uzbudljiv poduhvat – da na južnoj granici Sahare ljudi jednostavno posade drveće i tako načine zeleni pojas koji se proteže sa jedne na drugu stranu Afrike, sa idejom da ovim “zelenim zidom” zaustave širenje pustinje. Ideja ne zahteva nova tehnološka rešenja, dostupna je i ekonomski ostvariva, a donela bi izvanredne efekte
Među uglednim botaničarima 18. veka, kao i botaničarima avanturistima postojala je svojevrsna pomama za otkrivanjem i sakupljanjem biljaka, što im je u najmanju ruku garantovalo slavu, a često i veliki novac i novu poziciju. U Prirodnjačkom muzeju u Londonu, gde je ogroman broj tih primeraka završio, danas se čuva oko 70-ak miliona
Kišni oktobarski dani. Oblaci promiču nebom, a povremeno se pretvore i u obilnu kišu. Nekih drugih dana to se neće dogoditi. Ako ste više očekivali od proleća, možda ste se pitali zašto je tako – zašto kiša nekad pada, a nekada ne?
Nema običnije i neminovnije pojave od jesenjeg opadanja lišća. Ali da li ste se zapitali kako se to dogodi? I zašto?
Čuvena fotografije napravljena u martu 1951. godine prikazuje Alberta Ajnštajna sa isplaženim jezikom. Mada fotografija simbolizuje “otkačenost” i ležernost naučnika, ona je snimljena u sasvim drugačijim okolnostima.
Živopisne ribe na slici nisu stvorene da krase zidove domova – mada to svakako zaslužuju – već su sasvim skromna naučna ilustracija, jedna od mnogih, koja prikazuje riblje vrste u vodama Indonezije s polovine 18. veka. Ribe su naučna ilustracija Luisa Renarda iz knjige objavljene 1754. godine,
Blečli park, zima 1939. U Bakinghamširu u Engleskoj veliki rat još uvek deluje daleko. Tek će naredne godine doneti poraze za savezničku ekspediciju u Evropi i nakon povlačenja iz Denkerka ratna dejstva preseliti nad Britaniju.
Porobljeni narodi su još od antike, pa sve do modernih vremena, primenjivali poznatu ratnu taktiku trovanja bunara. Naime, kada bi ih opkolili osvajači, u svoje bunare bacali su otrov – ili, ponekad, mrtvu životinju – i trovali neprijatelje koji nisu mogli ni da naslute da ih vreba ovakva vrsta opasnosti.
“Život u našoj naseobini prve godine bio je kao, na primer, život nesrećnih brodolomaca koje su morski talasi izbacili na pusto ostrvo, pa se tamo hranili zeljem, korenjem, ribama, pticama i zverkama koje ulove
Najveća ledena doba – tri najpoznatija iz prekambrijuma, zatim devona, kao i gornjeg karbona i perma – bila su toliko davno da su njihovi tragovi danas gotovo nevidljivi. Ali da li ste znali da su pre samo nekoliko stotina i ljudi bili svedoci jednog malog ledenog doba?