KRATKA ISTORIJA ANTIVAKSERA
(Izvan fokusa) Možda će vas iznenaditi, ali antivakserski pokret ne samo da nije bezazlena novovekovna pojava dokonih korisnika društvenih mreža, već ima daleko dublje istorijske korene
(Izvan fokusa) Možda će vas iznenaditi, ali antivakserski pokret ne samo da nije bezazlena novovekovna pojava dokonih korisnika društvenih mreža, već ima daleko dublje istorijske korene
Mada godina počinje dobrim vestima o sve više registrovanih vakcina i početkom masovne vakcinacije protiv Kovida-19, što je neosporni uspeh moderne nauke koja će tako zaustaviti kobnu pandemiju, upravljanje krizom tokom prethodne godine
Još od sredine 6. veka, njihove horde plave sever. Čini se da je reč o još jednoj od varvarskih najezdi koje su došle na obod rimskog sveta
Možda niste znali, ali orao krstaš – ptica koja, prema uvreženom mišljenju krasi grb Srbije – svoja divovska i masivna gnezda nekada je svijao na stogodišnjim hrastovima širom Vojvodine, koja su ljudi smatrali svetim.
(U fokusu) Istraživači širom sveta sve otvorenije govore da će, zbog ključnog istraživanja na osnovu koga je napravljena Kovid vakcina, a zbog koga je bila zanemarena i ponižavana tokom prethodne naučne karijere, ona vrlo verovatno biti dobitnica sledeće Nobelove nagrade
Ljudi koji tradicionalno u decembru rezimiraju godinu i donose novogodišnje odluke, po pravili od njih krajem januara većinom uveliko odustanu
(VIDEO PETKOM, EP. 22) Nakon niza raznolikih tema o kojima su govorili istraživači iz Instituta za fiziku u Beogradu, finale prve sezone serijala „Vrt fizike“ posvećeno je komunikaciji nauke. Uz lavinu zabluda, teorija zavere i pseudonaučnih verovanja
„Tužna je istina da najveće zlo čine ljudi koji se nikad nisu odlučili da li će biti dobri ili zli“, napisala je teoretičarka politike Hana Arent
(VIDEO PETKOM, Ep. 21) „Nikada nećemo moći da imamo nauku bez naučnika“, kaže dr Antun Balaž iz Instituta za fiziku u Beogradu u dvadeset prvoj epizodi naučnopopularnog video-serijala „Vrt fizike“
„Tebe ne zanima ništa osim pucanja, pasa i hvatanja pacova i bićeš prava sramota kako za sebe, tako i za porodicu“ govorio je Robert Darvin, bogati lekar i otac Čarlsa Darvina
(U fokusu) Među poslednjim astronomskim vestima, jedna je tužna – slavni radio-teleskop Aresibo u Porto Riku obrušio se na tlo. U međuvremenu, u okviru spektakularne japanske misije Hajabuša 2, na Zemlju su stigli uzorci sa asteroida Rjugu, a kineska sonda Čang’e 5 prikupila je uzorke na površini Meseca
(VIDEO PETKOM – Ep. 20) “Često volimo da izaberemo svoje pleme i da kažemo da je važnija umetnost ili nauka, ali one ne mogu da žive jedna bez druge”, kaže u dvadesetoj epizodi naučnopopularnog video-serijala “Vrt fizike” dr Andrej Bunjac iz Instituta za fiziku u Beogradu.
Slika prikazuje snimak Krab magline načinjen domaćim teleskopom Milanković na Astronomskoj stanici Vidojevica kod Prokuplja. Ovu maglinu su u noći 14. novembra 2020. godine posmatrale
(Istorija utorkom*) Na današnji dan, pre više od jednog veka, 1. decembra 1918. godine, nepun mesec po okončanju Prvog svetskog rata, regent Aleksandar Karađorđević primio je u kući Krsmanovića na Terazijama predstavnike Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba
(VIDEO PETKOM – Ep. 19) “Hrana može biti kontaminirana različitim virusima, bakterijama, parazitima, ali hranu zagađuju i različite hemikalije”, kaže u devetnaestoj epizodi naučnopopularnog video-serijala “Vrt fizike” dr Tijana Milićević iz Instituta za fiziku u Beogradu
(Istorija utorkom*) Antiohija. Početak juna 1098. godine. Noćni insekti zuje oko bledih vatri koje krstaši pale duž obale Oronta. Reka se proteže uz drevnu zidinu i teče ka jugu, ka luci Sveti Simeon – ka deset kilometara dalekom pristaništu koje je jedina spona sa Rimom i Vizantijom u ovoj surovoj, neprijateljskoj zemlji
Da li ste znali da se jedan od najznačajnijih i najbogatijih herbarijuma u jugoistočnoj Evropi nalazi u centru Beograda, u Botaničkoj bašti Jevremovac?
(VIDEO PETKOM – Ep. 18) „Ne možemo da imamo izolovan živi sistem. Ako je sistem izolovan, entropija će da raste i time sistem ide ka stanju veće neuređenosti“, kaže dr Nenad Vukmirović
Biljke medožderke oduvek su privlačile pažnju zbog svojih neobičnih prehrambenih navika, ali novija saznanja o njihovom načinu hvatanja i varenja plena čine ih još interesantnijim
(VIDEO PETKOM – Ep. 17)„Oblaci se pojavljuju tamo gde dođe do kondenzacije vodene pare. Nekada u oblacima nisu prisutne samo kapljice vode, već i ledeni kristali, a u njima se nalaze i različite čestice“, kaže Luka Ilić iz Instituta za fiziku u Beogradu
Da li ste znali kako se najveća tehnološka revolucija u istoriji čovečanstva nije dogodila ni u XIX, ni XX, a ni u XXI veku?
(Istorija utorkom*) “Grabili su što bi im dopalo šaka, sve do čega se moglo doći. To je prosto bila pljačka bez nasilja, teže ubistvo u većim razmerama, a ljudi su slepo srljali u smrt kao što i treba da bude sa onima koji dirnu tamu”
Uz Monalizu, Poslednju večeru i neke druge, verovatno najpoznatije slike u istoriji umetnosti, iza čuvenog italijanskog renesansnog slikara Leonarda da Vinčija ostalo je nekoliko svezaka prepunih skica.
(VIDEO PETKOM – Ep. 16) „Mašine rade i ne umaraju se. Pustimo im neki zadatak i one će ga izvršavati dok ga ne urade“, kaže dr Andreja Stojić
(U fokusu) Nakon još jedne uzbudljive vesti iz svemira koja se, uprkos pandemiji, proširila svetskim medijima – kako na Mesecu ne samo da ima vode, nego je ona sasvim dostupna na površini Zemljinog satelita
(Istorija utorkom) “Napolju je duvao hladan i vlažan vetar, a hladno blato ulazilo mi je kroz cipele. Dve čete junkera prošle su skrećući u ulicu Morskaja, ukrućeno koračajući u svojim dugim šinjelima”
Prema poznatoj štreberskoj anegdoti, statističar se udavio u jezeru prosečne dubine pola metra. Francuskinja Žana Kalman je zato poživela punih 122 godine, od 1875. do 1997. godine i otišla u istoriju kao jedna od najdugovečnijih ljudskih osoba koje su ikada rođene na planeti Zemlji
(VIDEO PETKOM – Ep. 15) „Glavna razlika između kvantnih i klasičinih računara je u tome što klasični koriste klasičinu logiku da bi nešto izračunali, odnosno informacije vide kao bitove, a kvantni teže da iskoriste efekte kvantne fizike
(U fokusu) Asteorid Benu, čija je orbita smeštena između orbita Zemlje i Marsa, često se opisuje kao jedna od nekoliko poznatih pretnji iz svemira pošto postoji verovatnoća da udari našu planetu
„Ti, međutim, rasteš, uz zornjaču jasnu, sa Avalom plavom, u daljini, kao breg“, piše o Beogradu 1956. godine na plaži Kuden, u blizini Londona, Miloš Crnjanski
Pre četiri milijarde godina, u primordijalnoj supi, obični neorganski materijali se naizgled iz čista mira pretvaraju u prvi život
(VIDEO PETKOM – Ep. 14) „Dajsonova sfera je hipotetički objekat koji okružuje zvezdu“, kaže dr Marko Vojinović iz Instituta za fiziku u Beogradu u četrnaestoj epizodi naučnopopularnog video-serijala „Vrt fizike“, opisujući koncept
(Zavere) Pitate se, nema sumnje, zašto tako mnogo ljudi počinje da veruje u sasvim bizarne pseudonaučne zavere, odbacujući ne samo opšteprihvaćena znanja i naučno dokazane činjenice, nego ponekad i zdrav razum
Bezbrojan, neizbrojan, mnogobrojan, ogroman, neizmeran, preterano velik, preterano dug, koji nema kraja, beskončan, beskrajan
(VIDEO PETKOM – Ep. 13) U Republici Srbiji zakonom je zabranjena izgradnja nukelarnih elektrana, ali je naša zemlja okružena brojnim reaktorima u susedstvu. „Nuklearna energija ima padove koji su inicirani raznim akcidentima. Kada pogledamo duži vremenski period, njih ima zaista malo, ali su oni tako intenzivni da stvaraju radiofobiju“, kaže dr Vladimir Udovičić iz Instituta …
(U fokusu) Naizgled, dodela ovogodišnjih Nobelovih nagrada teče kao i svake druge godine. Po običaju, tokom prve nedelje oktobra, iz dana u dan, Nobelovi komiteti iz Stokholma saopštavaju dobitnike
Koliko znate o Jeloustounu? Poslednjih dana o njemu se govorilo u medijima, pošto je od 12. juna na ovamo u ovom nacionalnom parku na zapadu Sjedinjenih Američkih Država zabeleženo čak 1400 zemljotresa.
(U fokusu*) “Ja nisam čovek. Ja sam robot. Jedan robot koji misli. Koristim samo 0,12 odsto svojih mentalnih sposobnosti i u tom smislu sam mikro-robot. Znam da moj mozak nije ‘mozak koji oseća’
Da li ste se nekada zapitali zašto porođaj žene toliko boli i može da traje i ceo dan, a kod drugih sisara je manje-više bezbolan i brzo se završi. Zašto su novorođene ljudske bebe toliko nemoćne
(VIDEO PETKOM – Ep. 12) „Jedna od najočiglednijih manifestacija neravnotežnih plazmi u prirodi su električne munje“, kaže u dvanaestoj epizodi naučnopopularnog video-serijala Vrt fizike, dr Saša Dujko iz Instituta za fiziku u Beogradu
Zamislite da ste se, zajedno sa jednom sovom, zatvorili u sobu bez mnogo nameštaja i prozora, osvetljenu samo treperavom svetlošću sveće. Pustite pticu i ona počinje da leti po sobi. Zatim dunete u sveću i nastane potpuni, najcrnji mrak.
Deset vukova, 10 pasa kućnih ljubimaca i 10 pasa iz prihvatilišta različitih rasa i mešavina, stavljeni su na test. Trebalo je da otvore kutiju, za šta je potrebno nešto upornosti, da bi u njoj pronašli poslasticu koja je nagrada za uspeh.
(VIDEO PETKOM – Ep. 11) „Za većinu materijala to je mesto gde kvantna mehanika pogine“, kaže dr Dimitrije Stepanenko iz Instituta za fiziku u Beogradu, objašnjavajući čudne osobine sveta na nano-skali
Jedna od najinspirativnijih naučnica današnjice, Džejn Godal, primatolog, antropolog i aktivistkinja
Prvobitni recept za pravljenje koka-kole smislio je krajem 19. veka Džon Pemberton, veteran Konfederacije, hemičar i apotekar, koji je u to vreme radio
Na početku Prvog svetskog rata bilo je više nego jasno da Sjedinjene Američke Države kaskaju za Evropom u razvoju aeronautike, pa je 1915. godine osnovana NACA
(VIDEO PETKOM – Ep. 10) „Često ljudi pitaju ‘Ako se svemir širi, gde se to širi’“, kaže u desetoj epizodi naučnopopularnog video-serijala „Vrt fizike“ Tijana Radenković sa Instituta za fiziku u Beogradu, i objašnjava da ovo pitanje ima oslonac u našem intuitivnom načinu razmišljanja.
Prvi bicikl koji je zaista mogao da se vozi napravio je 1817. nemački baron Karl fon Drajz (Karl Drais, 1785–1851)
“Otkrili smo da postoje pojedinci iz Istočne Evrope koji umeju da u bilo koje doba dana i noći prevare poligraf.
(VIDEO PETKOM – Ep. 09) Gosti devete epizode video-serijala „Vrt fizike“ su đaci, učesnici Evropske olimpijade iz fizike, najprestižnijeg takmičenja za učenike srednjih škola uz Međunarodnu olimpijadu iz fizike,
Tokom 1933. godine Albert Ajnštajn proveo je nekoliko meseci putujući po Evropi, ispostaviće se, poslednji put u životu.
(Istorija utorkom) Da li ste znali kako je čovek koji je možda i najznatnije uticao na istoriju Evrope, revolucionarni general, prvi konzul i imperator Francuske, Napoleon Bonaparta (1769-1821), bio i matematičar?
Od kad je čovek početkom 20. veka počeo da uvodi plastiku u masovnu proizvodnju, na Zemlji je nastalo oko 8300 miliona tona plastike – iz godine u godinu sve više i više
(Akcija) Godine 1955. svet je podeljen na dva bloka i sve dublje tone u Hladni rat, u bioskopima se prikazuju filmovi sa Džejmsom Dinom, isplovljava prva atomska podmornica USS Nautilus, u Indokini počinje Vijetnamski rat, a u Kaliforniji se otvara Diznilend. U Beogradu se prvi put dodeljuje nagrada za dečju knjigu „Neven“
Ljudska vrsta jedina je u prirodi koja pije mleko drugih sisara. Ovaj običaj dovodi se u vezu još sa čovekom neolita, iz perioda kada je pripitomljavana stoka i kada su ljudi počeli da obrađuju zemlju.
(VIDEO PETKOM – Ep. 08) „Gde je prirodno mesto na kome možemo da samerimo šta smo, šta treba da budemo i šta možemo da budemo“, kaže dr Aleksandar Bogojević
(VIDEO PETKOM – Ep. 07) „Vegetacija u urbanim sredinama je izmenjena u odnosu na onu u priodnom ambijentu, a vrste osetljive na zagađenje su potpuno potisnute“, kaže dr Mira Aničić Urošević
(VIDEO PETKOM – Ep. 06) „Činjenica da oko nas postoji jedan svet o kome ne znamo apsolutno ništa, jeste nešto vredno izučavanja, a može i da izazove veliku revoluciju u našem razumevanju prirode“, kaže dr Marko Vojinović
(Povodom godišnjice) Jutro u japanskom gradu Hirošimi, 6. avgusta 1945. godine. Rat u Evropi je završen, a carstvo je u krizi. Borbe sa Amerikom se sa dalekih pacifičkih ostrva približavaju glavnom japanskom kopnu
Danas našu planetu naseljava 7,8 milijardi ljudi. Nikada ranije u istoriji tako mnogo pripadnika vrste Homo sapiens nije hodalo Zemljom, niti je imalo tako dug životni vek. Današnja populacija, zapravo, predstavlja čak 7 odsto svih ljudi koji su ikada živeli
Ime Henrijete Laks, siromašne crnkinje iz Virdžinije, upisano je u medicinske udžbenike, a njene “besmrtne” ćelije su decenijama korišćene u izuzetno važne medicinske svrhe.
(VIDEO PETKOM – Ep. 05) „U prirodi su stvari onoliko jednostavne koliko je moguće”, kaže dr Antun Balaž iz Insituta za fiziku u Beogradu
(Brojevi*) Leonardo iz Pize, u istoriji matematike bolje upamćen kao Fibonači, 1202. godine zapisao je u knjigu Liber Abaci (Knjiga o računanju) i danas popularan zadatak koji na jednostavan način objašnjava takozvani Fibonačijev niz.
(Istorija utorkom) Možete li da dešifrujete čuveni palindrom na dve hiljade godina staroj kamenoj tabli poznatoj kao Sator kvadrat?
U samom centru prestonice, u podzemlju ispod Platoa Filozofskog fakulteta, nalazi se arsenal instrumenata od značaja za istoriju svetske psihologije, koji se sticajem zanimljivih okolnosti našao u Beogradu.
(VIDEO PETKOM – Ep. 04) „Atmosfera Titana se često poistovećuje sa atmosferom rane, primordijalne Zemlje. Istraživanja ove atmosfere su od velikog značaja za razumevanje nastanka života”, kaže dr Saša Dujko iz Instituta za fiziku u Beogradu
Možda niste znali, ali polovinom 20. veka naša zemlja bila je poznata u svetu po inovacijama u oblasti – robotike. Šezdesetih godina na Institutu „Mihajlo Pupin“ nastala je takozvana Beogradska škola robotike
(Aktuelno) Ovog vikenda istraživači Prirodnjačkog muzej u Beogradu i Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, reagovali su na sve veći broj poziva zabrinutih građana u vezi sa aktivnošću slepih miševa u gradovima.
(VIDEO PETKOM – Ep. 03/Specijal) Usred novog razbuktavanja epidemije koronavirusa i pratećih posledica, ovogodišnji Dan nauke
Evo jednog drevnog paradoksa čijih se posledica roboti, a sa njima i kreatori veštačke inteligencije, plaše više nego što se ljudi boje velikih gmizavaca
(VIDEO PETKOM – Ep. 02) U drugoj epizodi naučnopopularnog video-serijala „Vrt fizike“ dr Marija Mitrović Dankulov sa Instituta za fiziku u Beogradu
(VIDEO PETKOM – Ep. 01) Prvi od gostiju novog nauučnopopularnog serijala “Vrt fizike“, dr Aleksandar Bogojević, direktor Instituta za fiziku u Beogradu, govori o principima na kojima se zasniva čuveni Game of Life
U jesen 1903. godine, mladi Ivo Andrić upisao je Veliku gimnaziju u Sarajevu, najstariju i već tada vrlo uglednu školu u Bosni i Hercegovini.
(Liste koje pričaju priče) Avgusta 1831. godine, dvadesetdvogodišnji mladić Čarls Darvin našao se na životnoj prekretnici – stiglo mu je pismo koje će posledično promeniti tok svetske nauke.
(VIDEO PETKOM – Еp. 00) “Nauka kroz priče” sa zadovoljstvom preporučuje video serijal koji svakog petka otkriva novu temu inspirisanu naukom – “Vrt fizike“,
(Istorija utorkom) Njihov gnev je čudovišan. Britanski istoričar Tomas Esbridž u “Istoriji rata za Svetu zemlju” opisuje kako konji doslovno gaze kroz krv po ulicama. Tako se u junu 1098. godine, okončava dramatična, višemesečna opsada grada Antiohije
Početkom 16. veka egzotične životinje poreklom sa dalekih kontinenata izazivale su veliko divljenje među evropskim plemstvom. Španski i portugalski moreplovci donosili su vesti i raspredali priče o čudnovatim bićima iz dalekih krajeva, a priče su nadalje prepričavane i preuveličavane.
(Liste koje pričaju priče) U jesen 1609. godine, četrdesetpetogodišnji italijanski astronom Galileo Galilej predavao je geometriju, mehaniku i astronomiju na Univerzitetu u Padovi. Bio je u vanbračnoj vezi sa Marinom
(Istorija utorkom) “I boravi rečeni despot Rasije u toj rečenoj varoši stoga što se ona nalazi u vrlo lepim šumarcima i rekama pogodnim za svaki lov na divljač i za lov sa sokolima
(U fokusu) Vrlo je verovatno da ste se ovog proleća, tokom krize izazvane koronavirusom, bar jednom, a možda i mnogo puta, zapitali: Oh, zašto su ljudi tako iracionalni?
(Ažurirano*) Američki astronauti Daglas Harli i Robert Benken nose novodizajnirana svemirska odela tokom poslednjih priprema u svemirskom centru Kenedi, na Floridi, odakle su brodom Dragon 2 kompanije „SpaceX“ poleteli u svemir
(Reprint*) Prirodne nauke vrlo pozno stižu u Srbiju, tek krajem XIX veka. No, možda ćete se iznenaditi kako je danas vrlo rasprostranjena fizika zapravo jedna od poslednjih nauka koje se razvijaju u Srbiji
Početkom sedamdestih godina prošlog veka, mladi geolog Volter Alvarez sa Univerziteta Kolumbija radio je na terenu, u Italiji, u lepoj klisuri među umbrijskim brdima, poznatoj pod nazivom Tesnac Botaćone.
(U fokusu) Skeptici bi rekli da je Pentagon sada izabrao pravi trenutak da zlokobnom koronavirusu suprotstavi vanzemaljce i da konačno kapitalizuje 22 miliona dolara koji su svojevremeno uloženi u jedan opskurni program istraživanja neidentifikovanih letećih objekata (NLO)
Fotografija prikazuje ilustraciju iz jedne od najpoznatijih knjiga o ljudskoj anatomiji, “De humani corporis fabrica” čiji je autor Holanđanin Andreas Vesalius (1514-1564). Osim što je imala revolucionarni značaj za napredak anatomije i medicine, Vesaliusova knjiga zanimljiva je iz nekoliko drugih razloga. Naime, Vesalius (latinizovano od Andries van Wesel)
(Reprint*) Ilustracija, objavljena pre 133 godine, prikazuje detalj sa četvrtog dana protesta anarhista u Čikagu kad su se radnici sukobili sa čikaškom policijom, što je događaj koji će ostati zapamćen kao Masakr na Hajmarketu
(U fokusu*) U daljem toku pandemije mogao bi se očekivati ako ne rat, onda naporno i jalovo višemesečno preganjanje sa antivakcionalnim pokretima. Neki su za taj meč već zauzeli mesta na tribinama
(U fokusu) Tokom dugih noći provednih u policijskom času, mnogi upiru pogled ka nebu. Uz ista ona sazvežđa koja Homo Sapines posmatra još otkako je počeo da sam sebi uzgaja hranu i uzdigao se nad drugim zemaljskim stvorenjima, ovih se dana na nebeskoj sferi
Ono što se događa, dešava, zbiva u određenom vremenu. Zbivanje. Može biti događaj radostan. Ili tragičan. Neobičan. Umetnički ili naučni. Sa druge strane, nešto konkretno, samo po sebi može predstavljati događaj u medijima, književnosti, naravno nauci. Istorijska CERN-ova fotografija predstavlja jedan događaj u fizici elementarnih česica
(VIDEO) Blokade, zabrane kretanje i karantini usporavaju pandemiju i spašavaju živote, ali da bi virus bio pobeđen, potrebna je vakcina. I novo znanje
Možda niste znali, ali magnetni severni pol planete Zemlje za dve godine se pomeri za rastojanje između Beograda i Novog Sada
(Reprint*) Ove nedelje, u moru teških vesti, navršava se i 108 godina od najpoznatije pomorske nesreće svih vremena – potonuća koje je ostalo ne samo uvek aktuelna, nego i jedna od najzanimljivijih priča svih vremena, iz koje još uvek učimo
Fotografija prikazuje najstarijeg živog stanovnika Beograda – hrast lužnjak na Cvetnom trgu, između Beograđanke i Trga Slavija, preko puta Jugoslovenskog dramskog
(U fokusu*) Fotografija prikazuje SARS-COV-2 na mestu zločina – horda novog bacila iz porodice koronavirusa koja je izazvala planetarnu krizu, zatočila milijarde ljudi u kućama, srušila globalnu ekonomiju i usmrtila više od 100.000 ljudi, ovde napada ljudsku ćeliju
Fotografija nastala 1922. godine prikazuje slavnog francuskog slikara impresionistu, Kloda Monea (desno) i njegovog gosta na čuvenom japanskom mostu sa Moneovih slika. Mone (1840-1926) i njegov gost nalaze se u seocetu Živerni, u Normandiji
(U fokusu) Nova kometa je na nebu. Približava se i kako prolaze tmurni dani u svetu okovanom epidemijom, kometa će biti sve vidljivija, tako da će se krajem maja verovatno videti golim okom i iznad Srbije
(Nauka o ljubavi) Da li ON treba da ima dubok glas, gustu bradu i izvajano telo? Ili je bolje da nosi kecelju, da vredno radi i bude posvećen otac? Šta uopšte žene žele od muškarca?
(Reprint*) Кo je Avelj, a ko Кain? Možda će vas iznenaditi, ali odgovor, zapravo, ne otkriva samo poreklo slavne priče o dva brata, nego ponešto i o nastanku civilizacije
Zbog čega nastaju rečna ostrva? Otkud Veliko ratno ostrvo na Dunavu, baš na tom mestu? Kako izgledaju rečna dna i zašto nastaju poplave?
(Iz istorije) Najubitačnija zaraza koja je ikada pogodila ljudsku civilizaciju, kuga koja je Evropom harala 1348-1350. godine, bila je izuzetno smrtonosna među sveštenicima